Uglovnica je zgrada smještena na raskrižju ili uglu dvije ulice, često karakterizirana trapezoidnim tlocrtom i vidljivošću s više strana. Dvije prominentne karlovačke uglovnice 2023. „slave rođendane” i svjedoče kvalitetno promišljanje gradskih vizura u vremenima kasnog historicizma i art déco! Nalaze se u zoni povijesnog Žitnog trga u kojem su se stjecali ulični pravci koji su ga povezivali s važnim središtima kontinentalne i primorske Hrvatske, kao i susjednim zemaljama.
Prije 130 godina s radom u novoj zgradi započinju Niža i Viša djevojačka škola!
U stoljeću prosvijetiteljstva Karlovac dobiva i civilnu (1765.) i kraišku (1775.) djevojačku školu. Objedinjene su 1815. godine. Niža i Viša Djevojačka škole razvile su se u uzorne ustanove na čijem čelu su…redom ugledni muškarci čija imena ostaju zabilježena u povjesnicama i leksikonima, među njima i Vjekoslav Dominiković koji službuje od 1889. do 1910. godine. U njegovu vremenu sagrađena je nova zgrada kao uglovnica današnje Nazorove i Domobranske ulice. Kao što se može razabrati iz ondašnjih novina (Svjetlo) izgradnji prethodi svojevrsna „javna kampanja“ za nove školske zgrade: ubrzo će i nova Dječačka škola (1896.).
Nakon što se djevojačka škola 1891. ovjenčala uspjesima na Jubilarnoj gospodarsko-šumarskoj izložbi u Zagrebu, općinska vlast za graditelje nove zgrade odabiru poduzeće Colussi & Reiss iz Siska. Iduće godine gradilište obilazi novi vladin predstojnik Odjela za bogoštovlje i nastavu Izidor Kršnjavi.
Dana 4. listopada 1893. škola je posvećena, a 6. 10. otvara vrata svojim učenicama.
Muzeji grada Karlovca
Inv. br. 8011
Prostrana trokrilna škola s dvoranom za tjelovježbu u začelju. Školske godine 1903/1904 prima 603 učenice. R. Strohal 1906. piše da u školi službuje 13 redovnih i 3 izvanredna učitelja.
Prije 100 godina u Karlovcu sagrađena zgrada Prve hrvatske štedionice!
Prije 100 godina sagrađena je stambeno-poslovna palača karlovačke „Prve hrvatske štedionice“, uglovnica između današnje Gundulićeve i Preradovićeve ulice. Banka je poslovala do svoje likvidacije 1949. godine, prostor poslovnice je potom služio knjižnici (1952. – 1971.), a zatim, sve do danas, opet raznim bankama. Banka je sagrađena na čestici na kojoj je prethodno stajala barokna crkva sv. Barbare, zaštitnice ceha karlovačkih oružara, pa je na pročelju palače, povrh terase zdesna, bila niša s kipom svetice-titularke u prirodnoj veličini. Godine 1947. skulptura je uklonjena a niša zazidana.
Arhitekt palače bio je u Dresedenu školovani Zagrepčanin Stjepan Hribar (1889. – 1965.) koji je u istom razdoblju sagradio još dvije poslovnice PHŠ u Zagrebu (Vlaška 86) i Sisku (Stjepana i Antuna Radića 33). U Dubrovniku se spominje kao projektant neizvedene zgrade HPŠ na Pilama odnosno kao mogući projektant poslovnice u prizemlju palače Ranjanina.
Hribar je u ovoj karlovačkoj trapezoidnoj čestici prepoznao mogućnost da PHŠ podari vrlo reprezentativnu viziru u suglasju s oblikovanjem uglednih poslovnih palača u Zagrebu i Beču.
https://www.nsk.hr/u-spomen-na-oca-hrvatske-moderne-arhitekture/
Naime, karlovački je projekt istovremen izgradnji palače zagrebačke burze (1923. – 1927.) na današnjem Trgu hrvatskih velikana koja nastaje na čestici istog oblika. Prema projektu glasovitog arhitekta Viktora Kovačića, oblikovana je uz izražene elemnte neoklasicizma, kako bi se postigao „ozbiljan i solidan“ dojam koji sugerira čuvanje odnosa s građanskim tradicijama. Radikalni modernistički izričaj još je uvijek novost koja izaziva nepovjerenje, podrazumijeva rizik –sve ono što ne treba jednoj financijskoj ustanovi. Pročelje burze oblikovano je kao portik s jonskim stupovima.
Ovakav „klasicistički profil“ uglednog privrednika u kontekstu modernizacije zapravo je lokalni (ako želite, provincijalni) odgovor na desetak godina stariji rad vodećeg bečkog modernista Adolfa Loosa čiji utjecaj na zagrebačke arhitekte je značajan uprkos razlikama. Pogotovo je Hribarov izričaj blizak Loosovoj stambeno-poslovnoj palači na bečkom Michaelerplatzu (završena 1912.) premda izbjegava ogoljivanje fasade zbog kojega je bečka palača bila kritizirana. Bečka palača je danas poznata kao Looshaus i predstavlja jedan od najvažnijih međaša u razvoju moderne arhitekture. Sve što je o njoj napisano –od protesta koje je izazvalo napuštanje historicističke fasade do afirmacije nove ljepote -čita se kao proces „normalizacije“ moderne arhitekture. Hribarova „art deco” izvedba uglovnice uslijedila je dvije godine nakon što je u Karlovcu sagrađena prva reprezentativna građevina tog stila -kino Edison.
Čulig, Igor. 2012. Nacrti iz modernog Karlovca : ostavština građevinske tvrtke Nikole Marića u Gradskom muzeju Karlovac kao osnova za pogled u modernističku izgradnju od 1923. do 1946. godine. Katalozi i monografije 8. Gradski muzej Karlovac. Karlovac.
Galović, Krešimir. 2015. Viktor Kovačić: otac hrvatske moderne arhitekture. Biblioteka Hrvatska moderna. EPH media. Zagreb.
Vrbetić, Marija. 1979. 400 godina karlovačkog školstva. SIZ društvene brige o djeci i odgoja i osnovnog obrazovanja Općine Karlovac; SIZ-ovi odgoja i usmjerenog obrazovanja Zajednice općina Karlovac. Karlovac.