Karlovački fotograf Hinko Brauner – prilog za biografiju

Karlovac kao živahno trgovačko središte na putu prema lukama Hrvatskog primorja ima dugu tradiciju fotografske djelatnosti jer je brzom prihvaćanju fotografije pogodovao razvoj i jačanje građanske klase. Tako Dragojla Jarnević 26. ožujka 1859. godine u svom Dnevniku bilježi da se fotografirala u Karlovcu.[1] Već 1864. godine na Prvoj dalmatinsko-hrvatsko-slavonskoj izložbi u Zagrebu Karlovac stoji uz bok Zagrebu. Katalog navodi kao izlagače jednaki broj karlovačkih i zagrebačkih fotografa, po četvoricu iz svakog grada, dok su ostali gradovi zastupljeni s po jednim fotografom.[2]

Hinko Brauner
(Komárno, 30.9.1874. – Jadovno, 1942.),
obiteljska ostavština Fišer, posredovano putem KAfotke

U svakom od razdoblja istakao se jedan od fotografa, bilo dužinom svoje fotografske djelatnosti, količinom sačuvanih fotografija i društvenim angažmanom u gradu. Tako je prvo razdoblje pojave stalnih fotografskih ateljea obilježio Antun Suppan (Varaždin, 21.2.1822. – Karlovac, 26.6.1878.)[3], a razdoblje od 1880-ih do kraja 19. st. Hinko Krapek (Brno, 27.3.1841. – Maribor, 12.3.1915.). Prvu polovinu 20. st. sve do Drugog svjetskog rata obilježila je fotografska djelatnost Hinka Braunera, koji osim ateljerskih fotografija secesijske estetike, ostavlja i niz onih vanateljerskih, potvrđujući se tako kroničarem društvenih zbivanja.

Izložba fotografija Hinka Braunera i Zlatka Meisela početkom srpnja u Likovnom salonu „Ljudevit Šestić“ Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac otkrila je nove fotografije iz Braunerove obiteljske ostavštine i potakla ovo istraživanje kojim se nadopunjuju do sada poznati biografski podaci.

Hinko (Heinrich, Henrik) Brauner rođen je u Komárnu u Slovačkoj 30. rujna 1874. godine[4] u braku židovskog trgovca Sigmunda Braunera (Bytča, 1837.) i Betti Neuman (Altendorf, 1846.) kao drugi od četvorice sinova.[5]

Njegovi mlađi brat Arnold, također fotograf, doselio se iz Beča u Zagreb 1901. godine i već je iduće godine otvorio fotografsku radnju koja je poslovala na adresi Ilica 35, a imala je i podružnicu u Frankopanskoj 11. Prema M. Tonković radnja je dobro radila jer je 1941. godine Arnold morao platiti visoki prinos Židovskoj općini.[6] Iako je obitelj 1938. godine prešla na katoličanstvo, deportiran je sa suprugom Reginom r. Kohn i sinom Oskarom u Auschwitz, gdje su i ubijeni.

Kada i u kojim okolnostima Hinko Brauner dolazi u Karlovac nije poznato. Prema N. Grčević on je krajem devedesetih godina 19. st. preuzeo atelijer Hinka Krapeka u Šenoinoj ulici 4, koji se početkom 1897. godine vratio u Maribor,[7] a prema P. Skutariju je čak izučavao zanat kod Krapeka.[8] Povijesni pregled vlasništva nad kućom ukazuje da je Brauner kuću kupio tek 1915. godine, iako to ne isključuje činjenicu da je radio u ateljeu i prije.[9]

Braunerov atelje na adresi Šenoina ul. 4, obiteljska ostavština Fišer, posredovano putem KAfotke

U karlovačkom ateljeu mu se 1905. godine nakratko pridružio i požeški fotograf Aleksandar Wollner.

Godine 1906. u Bezi (naselje u mađarskoj županiji Győr-Moson-Sopron) ženi se Florom Singer (Sövenyháza, 2.1.1882. – Jadovno, 1942.), kćerkom doktora Móra Singera.[10] U braku je rođeno njihovih troje djece: Ottilia (Otilija, Otika) (Karlovac, 16.6.1907. – Karlovac, 24.8.1981.), Iolan (Karlovac, 16.10.1909.), te Đuro (György, Gjuro) (Karlovac, 14.4.1911. – Jadovno, 1942.), koji će također postati fotograf.[11]

Početkom Drugog svjetskog rata Brauneri kao Židovi podliježu rasnim zakonima NDH, oduzeta im je imovina i otpremljeni su u Jadovno, gdje su 1942. godine i ubijeni. Rat je preživjela kćerka Ottilia koja se prije Drugog svjetskog rata udala za liječnika Oskara Fišera (Sarajevo, 17.11.1901. – Karlovac, 24.8.1981.), iako je, zajedno sa suprugom, tragično skončala četrdeset godina kasnije.[12]

Fotografski atelje preuzela je Braunerova zaposlenica Dragica Radošević koja je kuću s vrtom kupila od države (bivše vlasništvo Židova Braunera).[13]

Atelje se nalazio u dnu parcele i do njega se dolazilo kroz vrt,[14] što pokazuje i pravi dragulj – pronađena fotografija u obiteljskoj ostavštini. Ulaz u vrt imao je fotografske ormariće sa svake strane u kojima je Brauner izlagao svoje fotografije, cimer, kao i natpis „Fotograf“, dok je pravokutna prizemnica ateljea dijelom imala stakleni krov, iako se nakon izgradnje hidrocentrale u Ozlju 1908. godine, električna energija počinje uvoditi u grad. Tako je i Brauner oglašavao da snima i po oblačnom i kišovitom vremenu.[15] Uz niz fotografija, koje pokazuju secesijski duh vremena, interesantne su i obiteljske fotografije snimljene u unutrašnjosti kuće, te fotografije Ottilie, buduće voditeljice Baletnog studija Narodnog kazališta u Karlovcu[16], kao i portret samog fotografa.

Izvori:

“Hungary Civil Registration, 1895-1980”, database with images, FamilySearch (https://www.familysearch.org/ark:/61903/1:1:6NWS-86TD : Thu Jul 27 06:23:49 UTC 2023), Entry for Brauner Henrik and Brauner Lsigmond, 1906. Pristupljeno 22.8.2023.

Matični ured Karlovac, Židovska matica rođenih

“Slovakia Church and Synagogue Books, 1592-1935”, database with images, FamilySearch (https://www.familysearch.org/ark:/61903/1:1:6NM6-YP56 : 4 May 2023), Trauner Sigmund in entry for Heinrich, 1874. Pristupljeno 22.8.2023.

“Slovakia Church and Synagogue Books, 1592-1935”, database with images, FamilySearch (https://www.familysearch.org/ark:/61903/1:1:6NM6-Y57G : 4 May 2023), Neumann Babette in entry for Ignatz, 1873. Pristupljeno 22.8.2023.

“Slovakia Church and Synagogue Books, 1592-1935”, database with images, FamilySearch (https://www.familysearch.org/ark:/61903/1:1:6NM6-821C : 4 May 2023), Betti Neuman in entry for Wilhelm Brauner, 1877. Pristupljeno 22.8.2023.

“Slovakia Church and Synagogue Books, 1592-1935”, database with images, FamilySearch (https://www.familysearch.org/ark:/61903/1:1:6NM6-8L73 : 4 May 2023), Arnold ?ranner, 1878. Pristupljeno 22.8.2023.

Literatura:

Brauner, Arnold. Židovski biografski leksikon. https://zbl.lzmk.hr/?p=2904 Pristupljeno 22.8.2023.

Domanović, Ivana. 2019. Korak ispred vremena : Atelier Wollner (1899. – 1934.). Požega : Gradski muzej Požega

Fišer, Oskar. Karlovački leksikon. 2008. Urednik Ivo Ott. Zagreb : Školska knjiga

Grčević, Nada. 1981. Fotografija devetnaestog stoljeća u Hrvatskoj. Zagreb : DPU

Ivka, Tihomir. 2018. KAretrovizor: Ljeto kad je ubijao Zember – kako je jedna sjekirica obogatila rječnik karlovačkog slenga.

https://kaportal.net.hr/aktualno/3693523/karetrovizor-ljeto-kad-ubijao-zember-jedna-sjekirica-obogatila-rjecnik-karlovackog-slenga/

Pristupljeno 22.8.2023.

Jarnević, Dragojla. 2000. Dnevnik. Priredila Irena Lukšić. Karlovac : Matica hrvatska

KAfotka. www.kafotka.net Pristupljeno 22.8.2023.

Kočevar, Sanda. 2002. Iz starih albuma – Karlovački fotografi (1850-1940) iz fundusa Gradskog muzeja Karlovac. Karlovac : Gradski muzej Karlovac

Kočevar, Sanda. 2023. Hinko Krapek – čovjek svoga doba. Karlovac : Muzeji grada Karlovca

Tonković, Marija. 2004. Židovi fotografi. Zagreb : Židovska općina Zagreb

[1] Jarnević, D. Dnevnik. Priredila Irena Lukšić. Karlovac : Matica hrvatska. 2000: 590.

[2] Kočevar, S. Iz starih albuma – Karlovački fotografi (1850-1940) iz fundusa Gradskog muzeja Karlovac. Karlovac : Gradski muzej Karlovac. 2002: 10.

[3] Vidi Kočevar. Iz starih albuma: 13-18.

[4] “Slovakia Church and Synagogue Books, 1592-1935”, database with images, FamilySearch (https://www.familysearch.org/ark:/61903/1:1:6NM6-YP56 : 4 May 2023), Trauner Sigmund in entry for Heinrich, 1874. Pristupljeno 22.8.2023.

[5] Ostala braća su Ignatz (Komárno, 29.6.1873.), Wilhelm (Prievidza, 22.7.1877.) i Arnold (Prievidza, 10.10.1878.-Auschwitz, 1943.).

[6] Tonković, M. Židovi fotografi. Zagreb : Židovska općina Zagreb. 2004: 68.

[7] Grčević, N. Fotografija devetnaestog stoljeća u Hrvatskoj. Zagreb : DPU. 1981: 134.

[8] Kočevar. Iz starih albuma: 43.

[9] Kočevar, S. Hinko Krapek – čovjek svoga doba. Karlovac : Muzeji grada Karlovca. 2023: 37.

[10] “Hungary Civil Registration, 1895-1980”, database with images, FamilySearch (https://www.familysearch.org/ark:/61903/1:1:6NWS-86TD : Thu Jul 27 06:23:49 UTC 2023), Entry for Brauner Henrik and Brauner Lsigmond, 1906.

[11] Matični ured Karlovac, Židovska matica rođenih

[12] https://kaportal.net.hr/aktualno/3693523/karetrovizor-ljeto-kad-ubijao-zember-jedna-sjekirica-obogatila-rjecnik-karlovackog-slenga/ Pristupljeno 22.8.2023.

[13] Kočevar. Iz starih albuma: 43.

[14] Kočevar. Hinko Krapek: 37.

[15] Kočevar. Iz starih albuma: 43.

[16] Fotografije se mogu pogledati na web stranici KAfotke www.kafotka.net