Može li Karlovac pamtiti Predil?

Prostor grada je također i prostor pamćenja. O tome svjedoče spomenici, spomen-ploče, imena ulica…te uspomene često postaju nepoželjne dolaskom novog državnopolitičkog sustava pa slijede uklanjanja i preimenovanja. Ono što se ne pamti katkad nas dočeka kada pređemo granice svoje sredine pa pronalazimo obilježja posvećena našim zaboravljenim sugrađanima i zemljacima. Takvo je i putovanje od kojih 250 kilometara što dijele Karlovac i Predil: tamo se pamti ono što je ovdje zaboravljeno.

Predil: graničari daleko od doma

Godine 1809. blagdan njihovog sveca-zaštitnika, sv. Ivana Nepomuka, zatiče 222 pripadnika Slunjske 4. nacionalne graničarske pješačke regimente na položaju tvrđave Predil. Tog 16. svibnja započeo je napad Napoleonove vojske na prijevoj Predil koji leži na granici Italije i Slovenije u gornjem toku rijeke Soče čijom dolinom prolazi strateška cesta iz Gorice u austrijsku Korušku. Uz pripadnike Krstinjske, Vojnićke i Lađevačke kumpanije bilo je još 20 pripadnika drugih postrojbi, dakle 242 ukupno. Nadmoćnom neprijatelju odoljevali su tri dana te izveli završni juriš koji predvodi zapovednik Hermann von Hermannsdorf. Do 18. svibnja preživjelo je 19 branitelja. U bitci kod Predila sudjelovali su hrvatski časnici: Juraj Vitković, Ivan Despot, Trifun Vila i Mihajlo Mačešić.

Prijevoj s tvrđavom
https://finestayslovenia.com/wp-content/uploads/2015/09/predil-pass-predel-italy-slovenia.jpg
Utvrde na prijevoju Predel
P. J. Geiger. Zauzeće utvrde Predila. Razglednica iz 1809. Izvor:
https://www.hippostcard.com/listing/storming-of-the-predil-blockhouse-franco-italian-army-attacking-austrian-empire/16301975

Prema riječima povjesničara Nikole Tominca (2010.), Junačka borba Slunjana za Predil, te Jezeranske i Modruške satnije za Malborghett rijedak su primjer visokog vojničkog morala, što je izazivalo divljenje ne samo u vlastitoj vojsci nego i u neprijatelja. Ovi su se događaji redovito slavili i obilježavali u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije kao važni događaji iz austrijske vojne povijesti.

Razglednica s motivom spomenika kod Predi(e)la, izrađena u Gracu 1915/6. Izvor: Sveučilište Istočne Karoline, SAD
https://digital.lib.ecu.edu/37639

Neprolaznu slavu ovog događaja priziva često korišteni izraz austrijski Termopil te gradnja spomenika (1848. -1851.) pred tvrđavom kojeg naručuje car Ferdinand I. Na spomeniku se poimnce spominje samo poginuli zapovjednik, a njegovi „pali suborci“ nisu ničim posebno okarakterizirani.

Spomenik bitci kod Predila je pod upravom Tomlinskog muzeja
https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Predil_Pass_-_Austrian_monument.JPG
Palketa u spomen Predila na stranicama MA-Shops:
Haus Habsburg Plaquette Predil und Malborghetto Klagenfurt 1809, Friedrich Hensel, Johann vo Hermann EF
Povodom stogodišnjice:
Palketa u spomen stogodišnjice Predila na stranicama MA-Shops:
Haus Habsburg Medaille 1909 Kärnter, Jahrhundertfeier der Verteidigungskämpfe in Malborghet und Predil VF+
Povodom stogodišnjice:
Hrvatski graničari u austrijskim Termopylima
autorizirani prijevod iz djela “Rat 1809., II. svezak,” izdanog po ces. 1 kr. ratnom arkivu u Beču / priredio M. Maravić (Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić, Karlovac)

Karlovac: ponos, prezir, poštovanje

Četerdeset i šest godina nakon bitke, 16. svibnja 1854. godine, svečano je posvećena kapelica sv. Ivana Nepomuka koju su u čast svom svecu zaštitniku i kao spomen na bitku kod Predila dali sagraditi pripadnici Slunjske graničarske pješačke pukovnije u dvorištu današnje Gimnazije Karlovac odnosno pokraj tzv. „male škole“ (prije zgrada zapovjedništva pukovnije na Rakovcu). Iznad ulaza u kapelicu stavljen je i natpis koji je svjedočio o ovom događaju: Divo Ioanni Nepomuceno, Regiminis Sluiensis patrono, curantibus ejusdem regiminis officialibus sacrum sacellum hoc dictum ac 16. Maji 1854. benedictum extat. Posvetu kapele obavio je karlovački gvardijan o. Augustin Večerina. Kapela je bila visoka 5. 14 m, široka 2. 8 m i dugačka 3m. U kapeli je bio smješten oltar na kojem se nalazio drveni kip sv. Ivana Nepomuka visok oko 2 m. U njoj su se rijetko održavale mise, tek povremeno zadušnice za istaknutije djelatnike Gimnazije i ‘slavne pokojnike’, uz obavezni ‘Te Deum’ i ‘Veni Sancte’ na završetku školske godine, a uz nazočnost svih đaka i profesora (Ladika 1998.).

Kapela sv. Nepomuka na snimci Zlatka Gurskog 1940.
Kapelica sv. Nepomuka unutar kompleksa Carske i kraljevske velike realke u Rakovcu1865.

Stotinu i četrdeset godina nakon bitke, na izvanrednoj sjednici Izvršnog odbora Gradskog Narodnog Odbora u Karlovcu, održanoj 6. rujna 1948. g. sa početkom u 8 h, donesena je sljedeća odluka: Po prvoj točki zaključuje, da se formira komisija koja će ispitati smještaj kapelice kraj muške gimnazije u Rakovcu, pošto njen smještaj nije u skladu sa regulatornom osnovom jer zadire do 1 m u sam pločnik. Komisija će ujedno dostaviti i predlog za uklanjanje toga nedostatka. Komisija će se sastati 7. 9. 1948. g. u tajništvu, a sačinjavat će ga Glavić Janko, povjerenik za komunalne poslove, Mavrović Stjepan, referent povjereništva za komunalne poslove, Ivanko Ivan, upravitelj gradskog građevnog poduzeća, Rusan Branko, direktor muške gimnazije u Karlovcu (Izvor: HDA, KLC, ZSIOGNO 1945. – 1948., br. 27708/48.). O odluci koju je donijela ova komisija možemo doznati i iz spomenice župe Dubovac (1948. g.).

Iz spomenice župe Dubovac 1948.: evo zašto rušiti…

Sudbina rakovačke kapelice nije, naravno, usamljeni primjer uklanjanja sakralnih spomenika iz gradskog prostora u vremenu režima nesklonog religiji i uspomenama na prijašnja državne sustave.

Dvije stotine i šest godina nakon bitke, povećano zanimanje za povijest kapelice nastalo je tijekom priprema za obilježavanja 250. obljetnice Gimnazije Karlovac. U godini prije obljetnice, tj. u lipnju 2015. godine, obavljena su zaštitna arheološka istraživanja na temeljima srušene kapelice koje provodi Gradski muzej Karlovac. Prilikom istraživanja u temeljima kapelice pronađena je kvadratna rupa koja je imala ulogu vremenske kapsule te staklena posuda s četiri novčića koja se nalazila u njoj.

Temelji kapele 2015.

Najstariji je novčić iz 1671. godine, a riječ je o 6 kreuzera iz razdoblja vladavine Leopolda I. Iz istoga je razdoblja i novčić iz 1685. godine koji je vrijedio 15 kreuzera. Treći je novčić, u vrijednosti od 3 kreuzera, iskovan 1828. godine za vladavine Franje I. Najmlađi novčić potječe iz 1854. godine. Vrijednosti mu je iznosila 20 kreuzera, a koristio se za vrijeme cara Franje Josipa I. Kovanica od 20 kreuzera iz 1854. godine predstavlja godinu izgradnje kapelice sv. Ivana Nepomuka. Zanimljivost je ovog nalaza što ostali novčići nisu bili u optjecaju u vrijeme gradnje ove kapelice. Moguće je da se ti novčići nalaze u temeljima kapelice zato što su pripadnici Slunjske pukovnije željeli istaknuti više značajnih austrijskih vladara pod kojima je pukovnija služila.

Novčić iz 1854.

Također, nastaje nekoliko rekonstrukcija povijesnog izgleda kapele kao podloga za eventualnu rekonstrukciju.

Vesna Klauznicer: rekonstrukcija povijesne ograde i kapele
Tomislav Cindrić: vizualizacija (učenički rad)

Nepomukov put

Oko dva metra visoka, drvena skulptura sveca utkana u Karlovačku vojnu povijest: saksonski knez i general J. Hildburghausen (osnivač karlovačkih husara) dao je 1748. sagraditi kapelu posvećenu sv. Ivanu Nepomuku, zaštitniku konjanika, u crkvi presv. Trojstva unutar Zvijezde. Godine 1854. prenesen je u kapelu koju na Rakovcu podiže Slunjska regimenta. Nakon rušenja ove kapele napušta Karlovac -poklonjen je crkvi sv. Marije Koruške u Križevcima.

Gdje je danas skulptura sv. Ivana Nepomuka iz Karlovca? U Križevcima u crkvi sv. Marije Koruške.
Povratak Ivana Nepomuka: tekuća istraživanja u crkvi presv. Trojice razotkrila su barokne freske s njrgovim likom u njegovoj nekadašnjoj kapeli!

Literatura i izvori:

Gursky, Zlatko. 2001. Desetljeća s kamerom: fotomonografija. Nakladni zavod Matice hrvatske. Zagreb.

Hrvatski graničari u austrijskim Termopylama : autorizovani prevod iz djela “Rat 1809. II. sv.” izdanog po Ces. i kr. ratnom arkivu u Beču, 1908. 1908. Knjižara L. Hartmana (st. Kugli); Tiskara Mile Maravića. Zagreb.

Ladika, Zvjezdana. 1998. Gimnazijske priče. Svjetlo 17/3-4. Matica hrvatska Karlovac. Karlovac.

Tominac, Nikola. 2010. Hrvatske krajiške pukovnije u francusko-habsburškom ratu 1809. godine. Senjski zbornik 37/1. 99-118.

HDA, KLC, ZSIOGNO 1945. – 1948., br. 27708/48.