U studenom 2018. godine započela su arheološka istraživanja u Radićevoj ulici. Zaštitna arheološka istraživanja odrađena su u sklopu kapitalnog projekta Grada Karlovca s ciljem zamjene komunalne infrastrukture u Zvijezdi.
Karlovačka Zvijezda zaštićena je kulturno-povijesna cjelina grada Karlovca upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske pod oznakom Z-2993, a na Listi zaštićenih kulturnih dobara upisana je kao nepokretno kulturno dobro – kulturno-povijesna cjelina.
Snažna i nedjeljiva povezanost grada Karlovca i Zvijezde počinje izgradnjom tvrđave kao središnjeg simbola koji je dao novi zaokret razvoju prostora u međuriječju Dobre, Kupe, Korane i Mrežnice.
Zaključcima Sabora u Brücku na Muri 1578. godine pojavila se ozbiljna potreba za popravkom postojećih graničnih utvrda i izgradnjom nove tvrđe koja će zaustavit prodor Osmanlija. „Mjesto pod Dubovcem, između Kupe i Korane“ odabrano je kao najbolje rješenje.[1]
Gradnja tvrđave započela je 13. srpnja 1579. godine i razvijala se, kao što možemo vidjeti na vojnim nacrtima i planovima te u vojnoj korespondenciji, sve do kraja 19. stoljeća. Tvrđava je sagrađena na tada modernim principima renesansnog graditeljstva koje se ogleda u antičkoj ideji idealnog grada s ortogonalnim rasterom ulica i trgom u središtu. Takav princip u potpunosti odgovara njezinoj primarnoj funkciji prostora za vojsku pri čemu su od primarne važnosti nesmetan prolaz, vizualna komunikacija i snalaženje unutar tvrđave. Zvijezda je imala ukupno tri povijesna ulaza. Najstarija vrata poznata su pod nazivima Stara, Banska vrata ili Bečka vrata, a nešto kasnije nastaju Nova ili Turska vrata. Najmlađi ulaz, tzv. Riječka vrata otvorena su polovicom 19. stoljeća.[2]
Zadatak Arheološkog odjela Gradskog muzeja Karlovac bio je obaviti zaštitna istraživanja na pozicijama Novih ili Turskih vrata te Riječkih vrata. Tako je Gradski muzej Karlovac prvi put imao mogućnost arheološki istraživati Zvijezdu. Istraživanja su trajala od kraja studenog 2018. godine do listopada 2019. godine, uz nekoliko prekida.
Istraživanja u studenom 2018. godine počela su u neposrednoj blizini Gradske straže, odnosno na južnom ulazu u Zvijezdu gdje smo očekivali pronalazak strukture Novih ili Turskih vrata. Već u prvim danima istraživanja pronašli smo kamene i strukture od opeke koje su nam svjedočile da smo na pravom tragu. Sve do otkrivanja ispusnog kanala na SI strani sonde nismo mogli detektirati točnu fazu Novih vrata. Otkrivši navedeni segment komparirali smo terensku situaciju sa starim nacrtima koji su nam potvrdili fazu iz 1845. godine. Navedeni vremenski okvir podudaran je s novovjekovnim pokretnim nalazima i stratigrafskim odnosima u sondi.
Krajem veljače krenuli smo u pravcu juga gdje smo pretpostavili postojanje mosta kojim se uz pomoć pokretnog dijela pristupalo vratima. Prema starim nacrtima most nosi šest nosača lučnog poprečnog presjeka kojima se pristiže na glasiju (vanjski prostor), pri čemu je vanjska kosina šanca (kontraskarpa) također podzidana opekom. Arheološki smo potvrdili postojanje nosača i „peraju“ odnosno završetak mosta koji je podudaran nacrtima. Grabe, odnosno šančevi zatrpavaju se nakon Drugog svjetskog rata i pretvaraju u parkovne površine.[3] Istraživanjima smo utvrdili da strukture mosta nisu rušene, već jednostavno zasipane.
U ožujku se istraživanja prebacuju na poziciju Riječkih vrata. Kao što je navedeno ranije u tekstu, radi se o najmlađem ulazu u Zvijezdu koji je otvoren polovicom 19. stoljeća. Arheološki smo utvrdili početak mosta, odnosno masivnu kamenu strukturu koja je djelomično u gornjim dijelovima nadopunjena opekom sa žbukanim vezivom. Na razmaku od 5 metara pronađen je još jedan nosač, istih vanjskih karakteristika. Na udaljenosti od približno 5 metara od luka pojavila se podzemna struktura koja se po fakturi cigle slaže s nosačima. Podzemnoj strukturi moglo se pristupiti kroz otvor šahta. Pronađenu podzemnu strukturu kustos Kulturno-povijesnog odjela GMK-a Igor Čulig prepoznaje kao kaponir. Kaponir je objekt koji nastaje u drugoj polovici 19. stoljeća i najvjerojatnije je služio kao preteča bunkera.[4] Predstavlja graditeljsku aktivnost dograđivanja obrambenog sustava 1840. godine. Napravljen je od opeke i prema planovima sastoji se od triju nadsvođenih komora s bočnim nišama. Na starim nacrtima vidljiva su tri gornja otvora, a na terenu su pronađena dva. On nam pokazuje da se ulaganje u obrambenu infrastrukturu Zvijezde nastavilo duboko u 19. stoljeće. Iako su kroz kaponir provučene recentne cijevi, on je uz minimalna oštećenja ostao sačuvan u velikoj mjeri, te kao takav predstavlja jedinstven kulturno-povijesni fenomen karlovačke Zvijezde. U kaponir su iz sigurnosnih razloga ušli Krešimir Raguž (Konzervatorski odjel u Karlovcu) i Goran Radović (speleolog). Njegov unutrašnji dio nismo dokumentirali zbog prisutnosti ugljikovog monoksida. Napravljeno je tek nekoliko radnih fotografija kako bismo imali približnu predodžbu unutrašnjosti. Istraživanje je bilo ograničeno pješačkim prometom koji je ostao omogućen s lijeve i desne strane te spletom suvremenih instalacija zbog kojih na pojedinim dijelovima nismo mogli istražiti u dubinu, a metodologiju smo u potpunosti podredili situaciji. Od pokretnih nalaza u sondi nailazimo na tek nekoliko ulomaka novovjekovne keramike i metalnih nalaza u vidu novovjekovnog novca.
Nastavak istraživanja u svibnju donosi nam još nekoliko iznenađenja. U nastavku sonde nailazimo na ostatke polukružne forme koju smo nazvali „kula“. Radi se o kamenoj strukturi polukružnog oblika s ojačanjem u donjem dijelu na koju se naslanjao masivni kameni zid. Struktura slična „kuli“ pronađena je prilikom arheoloških istraživanja Banskih vrata 2004. – 2005. godine (Omega Engineering d.o.o.) kojima je zaključeno da je eliptična kula sagrađena u 16. stoljeću, a pravokutna s mostom za podizanje u 17. stoljeću.[5] Zbog sličnosti s navedenim objektom postoji vjerojatnost da se radi o najstarijim strukturama otkrivenim u sklopu ove arheološke kampanje, što je potrebno terenski potkrijepiti. Zasada su dovedene i u vezu sa strukturama koje vidimo na nacrtima iz 1579. (Bianchini) i 1639. godine (Stier). Njihova uloga unutar obrambenog bastionskog sustava još uvijek nije posve jasna.
U listopadu nastavljamo istraživanja kako bismo utvrdili opseg kule i njezino pružanje u prostoru. Otvaranjem šeste arheološke sonde utvrdili smo da su prethodni infrastrukturni radovi (telekomunikacije i plin) uništili sve arheološke strukture, uključujući i kulu. Istraživanja smo usmjerili na nogostup i travnatu površinu prema Glorijeti kako bismo utvrdili postojanje eventualnog nastavka kule na suprotnoj strani. Nailazimo na kamenu strukturu koja nalikuje na nastavak zida iz sonde 5 i strukturu od opeke koja se naslanja na zid. Izgledom i fakturom opeke pronađena struktura izgleda kao ispusni kanal pronađen kod Novih vrata.
Svi pokretni nalazi pronađeni tijekom iskopavanja ubrajaju se u tipične novovjekovne nalaze. Radi se u najvećoj mjeri o novovjekovnoj keramici, metalnim predmetima korištenima pri građevinskim radovima i ostatcima staklene ambalaže.
Prikupljeni podatci važni su za nadopunjavanje znanja o izgledu i povijesnim strukturama Zvijezde i koristit će u znanstvene i stručne svrhe te kao podloga za buduća arheološka istraživanja i urbanističke studije o interpretaciji Zvijezde.
Literatura:
Kovačević, Nela – Šunjić, Dalibor. 2006. Hrvatski arheološki godišnjak, 2/2005. Zagreb: Ministarstvo kulture, 184–187.
Kruhek, Milan. 1993. Graditeljska baština karlovačkog Pokuplja. Karlovac: Matica Hrvatska.
[1] KRUHEK, 1993., 65.
[2] KRUHEK, 1993., 81.
[3] KRUHEK, 1993., 128.
[4] Igor Čulig, usmeni naputak.
[5] KOVAČEVIĆ – ŠUNJIĆ, 2006., 187.