Josip Vaništa: Voće, 1941. g., ulje na platnu, 20 x 33 cm, inv. br. GMK-IKMP-65 G
Osobnost i djelo Josipa Vanište (1924. – 2018.) neiscrpno su bogatstvo suvremene hrvatske kulture i umjetnosti. Djetinjstvo i mladenaštvo do dvadesete godine proveo je u rodnom gradu Karlovcu gdje je maturirao 1943. godine. Po završetku rata u klasi profesora Marina Tartaglie na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu nastavio je 1944. godine započeti studij slikarstva. Prvi put izlaže u rujnu 1952. godine u Muzeju za umjetnost i obrt s kolegom Miljenkom Stančićem (1926. – 1977.). Ova je izložba izazvala veliku pažnju likovnih kritičara, o njoj su pisali Ljubo Babić, Mićo Bašićević i Radoslav Putar koji Vaništu znakovito opisuje kao izrazitog „psihologa živih i neživih stvari“ te zaključuje da će „robusne individualnosti“ i „stvaralačka invencija“ obojici slikara omogućiti da ostvare svoj originalni slikarski rječnik i sintaksu.
U zbirkama Galerijskog odjela Muzeja grada Karlovca pohranjeno je ukupno 8 djela Josipa Vanište, a ovom prigodom predstavljamo dvije mrtve prirode izlagane na toj izložbi.
Josip Vaništa se slikom Voće, 1941. predstavio na prijemnom ispitu na Akademiji, a prvi ju je put izložio na već spomenutoj izložbi koja je postala polazišnom točkom za recepciju i valorizaciju njegova slikarskog opusa.
Mrtva priroda Voće, 1941. ostvarena je u raskošnim tonovima tople tamnocrvene plohe podloge i hladne modrozelene pozadine koje se nepravilno dodiruju na otprilike polovici visine kadra te kružne forme košarice s muklim tamnozelenim i sjajno žutim zrelim voćkama. Kompozicija je ostvarena neposrednim rukopisom talentiranog mladića te ukupna izvedba odiše odmjerenom lakoćom.
Galerija slika grada Karlovca je 8. listopada 1952. godine prigodom izložbe u Muzeju za umjetnost i obrt osim ovog ulja kupila i crtež u tehnici laviranog tuša Pejzaž iz Karlovca, 1950. Sljedeće godine, kada je povjerenica za Galeriju slika grada Karlovca bila zaslužna muzealka Ivana Vrbanić, odlukom predsjednika Savjeta za prosvjetnu nauku i kulturu u inventar Galerije slika grada Karlovca pristigla je između ostalog i slika Jagode, 1952.
Mrtva priroda Jagode, 1952. izrazito je tamna slika koja pruža utihnuli meditativni smiraj. Tračci svjetla koji u tišini sumraka još samo na časak naznačuju skromne crvenkastoružičaste bobice jagoda, prozirna voda u staklenoj čaši i kuglof ostvaren u plemenitom crvenkastosmeđem toplom tonu. Poredak ovih minimalno pomaknutih elemenata podcrtava horizontalno protegnuta ploha svjetla na maslinastosivom stolnjaku.
Na ovoj su slici pod kosim svjetlom vidljivi kružni pastozni potezi neke ranije slike što svjedoči o oskudici životnih i slikarskih prilika Josipa Vanište tih poratnih godina.
Na ovoj je slici 2023. godine izvršen konzervatorski-restauratorski postupak te je opremljena novim ukrasnim okvirom.
Svjetonazor Josipa Vanište prožet je tragičnim stradanjem međuratne generacije kojoj pripada, a opus mu oblikuje isključivo ono promišljeno, nataloženo, pročišćeno, u konačnici asketsko, posno i minimalno o čemu svjedoče i ove dvije mrtve prirode s njegove prve samostalne izložbe.
U nastavku donosimo dva poticajna zapisa Josipa Vanište o mrtvoj prirodi:
Godine 1946. Goljak 7c
Zima u praznoj sobi. Plavi zidovi. Kroz prozor golo granje obližnjih vrtova, padina Pantovčaka. Na stolu paket, špaga, mast, mali, bijeli savijeni kolači. Pismo. (Josip Vaništa: Knjiga zapisa, Moderna galerija, Kratis, 2001., str. 37.)
Savjetnik večer
Tartaglia nam je govorio da se, dok stojimo pred ljudskim likom ili mrtvom prirodom, nalazimo ispred složene pojave oblika i da naše vizualne dojmove trebamo bilježiti stanovitim redom, to jest onim kako ulaze u naše vidno polje. To je bila prva faza protiv suvišnog, narativnog nebitnog. Doticaj s bitnim u našem radu, mogli smo provjeriti svake večeri. Tartaglia je govorio da je to idealan trenutak dana, kada se u polumraku ne vidi ništa do esencijalnog i osnovnog u motivu. Slikali smo jednu mrtvu prirodu cijele godine, ljudski lik više mjeseci. (Josip Vaništa: Knjiga zapisa, Moderna galerija, Kratis, 2001., str. 127.)
Literatura
Grupa autora, Katalog izložbe Josip Vaništa: Ishodišta, izložba crteža, slika, kolaža, projekata, Antonija Škrtić (ur.) Gradski muzej Karlovac, Karlovac, 2014.
Križić Roban, S., Hrvatsko slikarstvo od 1945. do danas, Naklada Ljevak, Zagreb, 203.
Putar, R., Likovne kritike, studije i zapisi, 1950. – 1960., Ljiljana Kolešnik (ur.), IPU i Hrvatska sekcija AICA, Zagreb, 1998.
Tonković, Z., Vaništa, Kratis, Zagreb, 2004.
Vaništa, J., Knjiga zapisa, Moderna galerija, Kratis, Zagreb, 2001.
Zidić, I., Slika i vrijeme, Josip Vaništa, Ex libris, Zagreb, 2013.
Josip Vaništa: Jagode, 1952. g., ulje na platnu, 29,5 x 35 cm, inv. br. GMK-IKMP-69 G