Ljekarništvo je sve do nacionalizacije nakon Drugog. sv. rata bilo u rukama privatnih ljekarnika, a ljekarne su imale zvučna imena kao što su „K crnom orlu“ (od 1799.), „K Zlatnom Lavu“ (od 1858.), „Sv. Ćiril i Metod“ (od. 1862.), „Ljekarna Spasitelju“ (od 1907.) i „Križu (od 1934.)“. Ova ugledna djelatnost odvijala se u najvažnijim karlovačkim ulicama, ljekarnici su bili poznate osobe, a ljekarne su svoja imena potkrepljivala prepoznatljivim uređenjem, npr. kipovima orla i lava odnosno slikom sv. Ćirila i Metoda na pročelju. I danas su prostori dviju od njih, koje se doduše više službeno ne zovu po orlu i svecima, među rijetkim karlovačkim javnim prostorima s nepromijenjenom upotrebom, a za ukras se na policama čuva i nešto od starog posuđa, kakvog se može naći i u Gradskom muzeju Karlovac, te poneki historicistički kip starovjekovnih zaštitnika medicine i farmacije.
Crni orao na fasadi ljekarne u današnjoj ulici Grgura Ninskog (nekad Ljekarnička ulica) još je uvijek na svom izvornom mjestu.
Zahvaljujući ovogodišnjem poklonu iz Karlovačkih ljekarni odnosno ravnateljici Snježani Skukan i voditeljici Anamariji Palijan Vračević, Gradski muzej je stekao dva vrlo reprezentativna svjedočanstva iz vremena kada su ljekarna bile svojevrsni landmark karlovačkih ulica. Riječi je o gipsanim medaljonima s reljefnim profilima Asklepija, prepoznatljivog po atributu zmije ovijene oko stupa, i Higeje, prepoznatljive po zmiji ovijenoj oko kaleža. Ovi veliki medaljoni (96 x 77 cm) doduše nisu bili vanjski ukrasi kao oni prije spomenuti, sudeći prema materijalu izrade koji nije prikladan za izlaganje atmosferilijama. Ovakvi ukrasi uglavnom su se nalazili u vežama ili stubištima gradskih palača, a možda i prostorijama radnje.
Medaljoni pripadaju izričaju kasnog historicizma, prepoznatljivog po klasičnim referencama, tematskim i stilskim, za simboličko predstavljanje gotovo svih grana ljudskih djelatnosti, pa tako i medicine i farmacije. Po oblikovanju su najbliži palači u Mačekovoj (nekad Riječkoj) ulici br. 2, koju oko 1907. godine gradi poznati Karlovački graditelj Robert Reiss, a u prizemlju svoju ljekarnu otvara Oto Oršanić. Oršanić, doduše, bira ime koje se obraća kršćanskim osjećajima, što se moglo prenijeti i na elemente uređenja prostora kao i drugdje u Karlovcu –no ipak ne treba isključivati i klasične reference.
Slika-cimer ljekarne “K. sv. Ćirilu i Metodu” danas je u fundusu Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU. U Karlovac se nakratko vratila za trajanja izložbe Gradskog muzeja Karlovac “Za kralja i dom” (2014. / 2015.)
Ovom prilikom poklonjene su još i spremnice s natpisom Benzos tinctura, Sulfur praecipitatum, Natrii citras i Secale cornutum. Zanimljivo je da su ove kvalitetne spremnice, premda i više od 50 godina stare, bile u uporabi sve donedavno, kao dio inventara ljekarni, sve dok noviji propisi nisu odredili da se preparati moraju skladištiti u ambalaži proizvođača.
Brončana skulptura Lava iz ljekarne “K zlatnom lavu” na Banijanskom mostu je na pohrani u Muzejima grada Karlovca