Egzotični portalni sat

🕔 autor: Igor Čulig

Portalni sat
mehanizam: pogon na oprugu, kukastu zaprečnicu i kratko stražnje njihalo. Za dataciju sata može poslužiti omjer visine i širine stupova (1:6) karakterističan za 3. des. 19. st.
GMK-16982   

Tako zvani „portalni sat“ je najrasprostranjeniji kućni sat kontinentalne Hrvatske kao dijela Habsburške monarhije u razdoblju od 1810. do 1830. Kućište ovog sata oblikovanjem priziva antičku arhitekturu, točnije portik sa stupovima, prije nego li neki eponimski portal. Uglavnom ima stilske odlike ampira, prepoznatljive u kontrastu crno politiranih drvenih dijelova spram bjeline alabastrenih stupova i pozlate primijenjene na kapitelima i bazama te na rubu brojčanika.

Čitanje ikonografije sata: carska ptica orao na vrhu kućišta. Orao simbolizira antičke bogove Zeusa odnosno Jupitera ali i povijesne careve.

Takav sat lako je mogao biti najprestižniji predmet u nekom karlovačkom kućanstvu, osim na komodi mogao je stajati na kaminu, u salonu, tamo gdje se okupljaju ukućani i gosti. Možda bi se netko od okupljenih odvažio na tumačenje osobina ovakvog sata? Ako bi to učinio, pokazao bi da poznaje klasičnu literaturu i arhitekturu, prepoznaje fine materijale i tehnike, razumije mehanizam. Dobrodošla je to tema za salonski razgovor, mogućnost da se govornik legitimira kao obrazovana i kulturna osoba.

Čitanje ikonografije satnog mehanizma: Amor brusi svoje strelice. U kontekstu satnog mehanizma, bog ljubavi postaje pokretač radnje odnosno događaja koji se odvijaju u vremenu.

I dok su reljefni Apolon i Psiha omiljeni likovi u inscenaciji ovih profinjenih prizora za kućnu upotrebu, pronađe se i poneki tematski izlet u egzotične krajeve. Ovom prilikom ćemo skrenuti pažnju upravo na jednu rjeđu temu u oblikovanju kućišta. Javlja se na jednom satu iz karlovačke Zbirke ambijentalnih i priručnih tehnikalija, a proširuje ikonografski obzor ampira. Naime, imperijalno-kolonijalni interesi onovremenih Europljana protežu se na Afriku i druge tropske krajeve, a djelomično su artikulirani i kao kulturološki odnosno etnološki interes. Struktura ovog portala je egzoticirana pa trabeaciju nose tamnoputi atlanti u pregačama od palmina lišća. Očito je cjelokupna tema shvaćena kao bliska prirodi odnosno vegetaciji: atlanti stoje na bazama koje i same imaju motiv palmina lišća, na njihova tjemena se oslanjanu jonski kapiteli s utkanim cvjetnim motivima. Flankirajući stupovi imaju razlistale korintske kapitele (atlanti su središnji dio tročlane nosive strukture). Glavni motiv trabeacije je luk sa zastorima.

Čitanje ikonografije kućišta sata: atlanti su kipovi muškaraca koji preuzimaju ulogu nosača. Nije neobično da je ta “potlačena” uloga ovdje dodijeljena Afrikancima koje Europljani ne vide kao slobodne i suverene ljude.
Čitanje ikonografije kućišta sata: neobična fizionomija atlanta. Prosječni obrtnik nije viđao ljude iz “egzotičnih” krajeva pa se oslanja na maštu i različite izvore u njihovom prikazivanju.

Egzotacija ne zahvaća sve elemente oblikovanja. Figurativno oblikovani metalni dijelovi na bazi, kao i dijelovi brojčanika, referiraju se na klasičnu starinu kao što je to uobičajeno na velikoj većini portalnih satova. Na bazi se pojavljuju motivi s žičanim i puhačkim instrumentima, unutar brojčanika krilati Amor (nedostaje još jedan?) oštri svoje strelice na brusnom kamenu. Naravno, ne treba pokušati izvoditi neke posebne zaključke iz usporednog pojavljivanja egzotičnih i klasičnih motiva, dovoljno je podsjetiti da je sat kao cjelina zapravo konfiguracija dijelova nabavljenih kod različitih proizvođača. Premda je ebanist uveo egzotične motive u svoju ponudu, izrađivač metalnih dijelova to nije učinio pa nije ni bilo moguće u potpunosti dati satu egzotični izgled.

Čitanje ikonografije kućišta sata: mladi pastir u antčkoj odjeći svira u rog. Ovo je najvjerojatnije Apolon koji čuva Admetove ovce. Naime, Apolon se jednom prilikom našao u Zeusovoj nemilosti pa je morao službovati kao obični pastir. To je jedina scena u kojoj se Apolona prikazuje kako svira tipično pastirsko glazbalo. Njegov uobičajeni instrument je lira koju vidimo postrance, što potkrepljuje mišljenje da je ovo uistinu Apolon.

Inače je već objavljen jedan portalni sat iz fundusa Muzeja za umjetnost i obrt koji koristi gotovo isti brojčanik s amorima kao ovaj karlovački primjerak, a nosi natpis Marcus Go(h)m in Warasdin, popraćen datacijom oko 1820. Marcus Ghom je inače urar koji se javlja u Karlovcu: više o njemu, kao i o još tri urara djelatna u Karlovcu pročitajte u „Peristilu“ iz 2020. godine: https://hrcak.srce.hr/file/370539

Sat Marcusa Ghoma s brojčanikom na kojem se javlja Amor: http://athena.muo.hr/?object=detail&id=22064

***

***

ebanist (francuski ébéniste), majstor stolar koji izrađuje luksuzno pokućstvo od skupocjena drva (ebanovina, mahagonij), ukrašujući ga intarzijama od bjelokosti, sedefa ili aplikacijama od kovine, osobito bronce.

***

Bidermajer u Hrvatskoj : arhitektura, urbanizam, skulptura, slikarstvo, umjetnički obrt, književnost, glazba, moda, fotografija = Bidermeier in Kroatien = Architektur, Urbanistik, Skulptur, Malerei, Kunsthandwerk, Literatur, Musik, Mode, Fotografie : 1815-1848. 1997. Voditelj projekta: Maleković, Vladimir. Muzej za umjetnost i obrt. [katalog izložbe, 29.4.-31.8.1997.] Zagreb.

Lovrić Plantić, Vesna. 2008. Udomljeno vrijeme: kućni satovi kontinentalne Hrvatske – nepoznata baština. Antibarbarus. Zagreb.

Kočevar, Sanda; Čulig, Igor. 2020. Prilog poznavanju povijesti urarstva u Karlovcu u 18. i 19. stoljeću. Peristil 63/1. Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske. Zagreb. 91-105.

foto: Denis Stošić