Donacija Povijesnom odjelu Gradskog muzeja Karlovac: dva albuma fotografija projekata Valerijana Riesznera

Strategija razvoja zbirki Muzeja putem otkupa i donacija jedna je od važnijih u projekciji rasta institucije. Politika prikupljanja, kao i Plan prikupljanja Gradskog muzeja Karlovac za razdoblje 2018. – 2021. omogućavaju sustavno prikupljanje građe u skladu s temeljnim dokumentima Muzeja te Planom istraživanja i Planom preventivne zaštite i restauracije muzejske građe.

U 2019. godini Zbirci fotografija, fotografske opreme i pribora Povijesnog odjela GMK-a unuka Valerijana Riesznera, gđa Jasna Milčić, poklonila je dva albuma fotografija rekonstrukcije, dogradnje i uređenja toplica u Topuskom 30-ih godina 20. stoljeća.

Veze Valerijana Riesznera s Karlovcem su višestruke – njegov otac Hinko Rieszner sudjelovao je kao inženjer na izgradnji željezničke pruge Karlovac – Rijeka, a njegova majka Josipa sestra je karlovačkog gradonačelnika Gustava Modrušana. Osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje stekao je u Zagrebu, a na Visokoj tehničkoj školi u Beču stječe i kvalifikaciju diplomiranoga inženjera građevine. Do povratka u Hrvatsku radi kao inženjer u građevnim poduzećima gdje projektira i izvodi različite vodograđevne objekte, hidroelektrične centrale, armiranobetonske mostove, željeznice i slično. Godine 1907. vraća se na poziv Grada Karlovca gdje do kraja 1911. radi kao gradski inženjer i šef gradskog građevnog ureda grada Karlovca. Tada projektira i nadzire gradnju hidrocentrale na rijeci Kupi kod Ozlja i radi na projektu vodovoda i kanalizacije grada Karlovca.

Od početka 1912. radi kao ovlašteni inženjer i građevni poduzetnik u Karlovcu, a nakon Prvog svjetskog rata seli u Zagreb. Osim u Karlovcu, projektira i izvodi Hidrocentralu Kuzmica na Orljavi kod Požege, izrađuje projekte za hidrocentralu na Savi kod Krškog, te Zeleni Vir kod Skrada, kao i projekt kanalizacije Petrinje.

Postaje redoviti profesor zagrebačke Tehničke visoke škole, odnosno Tehničkog fakulteta zagrebačkog Sveučilišta. I tijekom svojeg nastavnog rada pri Zavodu za geotehniku, osnovanom njegovom inicijativom, Rieszner izrađuje projekte, poput vodovoda grada Sarajeva, hidrocentrale na rijeci Bosni kod Semizovca, industrijske uskotračne pruge kod Budinšćine, mosta preko Kupe u Sisku, izgradnje obalnih dijelova Šibenika, zahvata novih termalnih vrela u Topuskom, novog vodovoda grada Zagreba na desnoj obali Save s prolaznim tunelom ispod savskog korita, projekata kanalizacije i vodovoda grada Varaždina i dr. Surađuje i kod izgradnje i obnove lučkih obala u lukama Rijeka i Ploče, te kod Hidroelektrane Vinodol. Godine 1947. postao je član JAZU-a, no njegove daljnje aktivnosti spriječene su bolešću i smrću već 1949. godine.

Gradski muzej Karlovac izražava još jednom duboku zahvalnost obitelji Milčić na prepoznavanju Gradskog muzeja Karlovac kao pouzdanog partnera koji će trajno skrbiti o obiteljskoj ostavštini i valorizirati rad Valerijana Riesznera.