Plan Karlovačke Zvijezde ing. Mannagette iz 1818.

U zbirci Karata, nacrta i planova sačuvan je samo jedan cjeloviti plan Karlovačke Zvijezde. Nastao je za potrebe regulacije bastionskog sustava, te nosi naslov Plan von der in Croatien befindlichen k. k. Festung Carlstadt in welchem ihr gegenwärtiger Zustand, die neu angetragene Regulierung des Hauptgrabens mit der Cunette, die neu herzustellende Ablaufschleuse, so wie der abzuhebende Theil das bedeckten Weges bemerkt ist (Plan carske i kraljevske tvrđave Karlovac koja se nalazi u Hrvatskoj, u kojem je prikazano njeno sadašnje stanje, novoizvedena regulacija glavne grabe (šanca) s jarkom, novi odvodni kanal u izgradnji, kao i dio skrivenog puta koji se izdiže).

Godine 1818. potpisuje ga inženjer natporučnik Wenzel von Mannagetta Lerchenau. Ostala tri poznata rada ovog vojnog kartografa čuvaju se u Kartografskoj zbirci Hrvatskog državnog arhiva, a popraćeni su bilješkom Restitucija iz Ratnog arhiva (Kriegsarchiv) u Beču. Dva od njih dokumentiraju Karlovac i okolicu: Rapports-Plan von der k.k. Festung Carlstadt in Croatien, 1774. (G.I.h.281-1) i Karlstadt District : Carte des Karlstädter Kreyses, 1817. (B.IX.a.852-5).

Ovo je jedini poznati nacrt karlovačke zvijezde u koji je unesena jedna novost onovremen geodezije: visinske kote. Na taj je način dokumentiran bastionski sustav i sustav odvodnih jaraka.

U siječnju 2012. godine nacrt je analiziran i digitaliziran na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, uz koordinaciju dr. sc. Almina Đape. Digitalizacija je provedena za potrebe urbanističkog plana uređenja Zvijezde, na poticaj konzervatorskog odjela u Karlovcu i Upravnog odjela za prostorno planiranje, promet i veze Grada Karlovca.

Preračunate su povijesne mjere izražene na nacrtu (1 hvat/klafter=1,918 m), utvrđeno mjerilo (1:2000) te načinjen vektorski odnosno trodimenzionalni model u AutoCAD-u, a načinjena su i “preklapanja” povijesnih i suvremenih nacrta.

Ovaj plan nije uključen u izložbu „Vrata zvijezde“ Gradskog muzeja Karlovac (2021./2022.), budući da je kao izložak nepristupačan za publiku –tinta je s vremenom izblijedjela, a i reprodukcija bi morala biti vrlo velika, veća od izvornika (i svih drugih planova na izložbi) da postane razaznatljivom.

Ipak na ovome blogu možemo pogledati kako su 1818. izgledala gradska vrata.

Stara i Nova vrata su nepromijenjena u odnosu na prethodno stoljeće, međutim ovdje se, bolje negoli na bilo kojem drugom poznatom dokumentu, može proučavati odnos drvenih (most) i zidanih (ulazna građevina) struktura i unutarnje kosine šanca, tzv. kontraskarpe.

Riječka vrata još ne postoje, međutim vidljivo je da je dio kurtine (bedema) u nastavku pravca današnje Radićeve ulice već razgrađen. Bedem je inače na to mjestu već u 18. st. imao proboj načinjen za potrebe vodovoda, a postojao je i drveni most preko šanca, no taj je proboj bio natkriven i znatno uži. Godine 1818. je već izgrađen i dio nasipa poprijeko šanca, a most na istom pravcu je sada znatno kraći. Vidljivo je da se 1818. već priprema buduća poveznica predgrađa uz Kupu i unutarnjeg grada.

Literatura:

Altić, Mirela. 2018. Povijest kartiranja grada Karlovca i njegove funkcionalne regije. Rukopis.

Babić, Luka; Pribičević Boško; Đapo, Almin. 2012.  A Time Section Review of Development of the City of Karlovac through 3D Modeling of Historical Maps. Conference: FIG Working Week 2012. At: Rome, Italy. Conference paper.

Hrvatski kartografi: biografski leksikon. 2009. Priredili Lapaine, Miljenko; Kljajić, Ivka. Golden marketing-Tehnička knjiga; Državna geodetska uprava Republike Hrvatske. Zagreb.